REI mentalni trening i »zona«

Uvod

Da bi postali vrhunski sportaš, pored talenta, rada, discipline i sreće, ključno je imati i psihu koja može pratiti sve zahtjeve današnjeg profesionalnog sporta.

Sjećam se priča skijašica koje su tvrdile kako su na treninzima bile puno bolje od Janice Kostelić, no kada je došlo vrijeme utrka priča je bila sasvim drugačija. Janica je djelovala kao da skija bez napora, na nekoj drugoj stazi – u svom svijetu – u „zoni“.

Zona je opisana kao stanje bez misli i straha, u kojem se gubi pojam o vremenu, ali i granicama svoga tijela. Ostaje samo užitak u skladu pokreta kojim dajemo maksimum onoga što smo kroz treninge pripremili.

Zato je zona cilj svakog sportaša (a može se dogoditi i za vrijeme spolnog odnosa ;))

Danas još uvijek nemamo dobrog razumijevanja fenomena »zone« jer nedovoljno razumijemo naš um, no tu nam REI model može puno pomoći.

REI model

REI model na jedan novi i specifičan način tumači naš um kao spoj tri autonomna razuma: Racio, Emocio i Instinkt, koji kroz period odrastanja formiraju svoju hijerarhiju.

Hijerarhija određuje karakterističan način razmišljanja, pa je u REI modelu nazivamo i karakter. Postoji točno 13 različitih karaktera, no svaki um je različit jer se tvori kroz individualna iskustva. Jednom formiran karakter se kod zdravog čovjeka ne mijenja do kraja života, no ono što uvijek možemo promijeniti su naša uvjerenja, životni stavovi i pogled na život, a time i vlastito ponašanje.

Svaki razum razmišlja na sebi svojstven način, ima odvojena sjećanja, potrebe, poglede, područja interesa, motive i ciljeve. Svaki razum ima svoje funkcije u tijelu i umu, koje se u određenoj mjeri poklapaju, zahtijevaju suradnju ili izolirano djelovanje.

Tajna »zone« je  upravo u toj izolaciji, da u danom trenutku Racio i Instinkt prepuste kontrolu Emociju, razumu koji razmišlja u slikama, upravlja našom motorikom i spolnom željom.

Racio je naš jedini svjesni razum, tvori naše svjesne misli, razmišlja logički i verbalno. Daje nam osjećaj da smo svjesno biće, individua s pripadajućim granicama tijela. Razmišlja linearno, stoga nam daje pojam o vremenu kao pravcu, a time i mogućnost planiranja, discipline, analize i statističkog predviđanja, te učenja kroz teorije i tuđa iskustva 😉

Instinkt je pored Emocija naš drugi »nesvjesni« razum, koji upravlja našim vitalnim funkcijama i imunosnim sustavom, tvori i razmišlja kroz osjećaje koje prepoznajemo kao strah, bol, ali i sigurnost i toplinu. Primarno su mu podređeni čula za miris, okus i težinu. Nastoji izbjeći opasne situacije, odnosne sve situacije koje su u njegovom sjećanju imale negativan ishod. Tvori našu kreativnost, koju često koristi da predvidi opasnost.

Instinkt i Emocio uče kroz iskustva, procesiraju paralelno i pamte asocijativno u skladu sa svojim razmišljanjem, no karakterno su suprotni. Emocio radije vidi pozitivan ishod, društven je, sklon istraživanju, improviziranju, pojednostavljivanju, inovaciji i izazovima, motivira ga takmičarski duh. Instinkt je oprezan, brine za druge, familijaran i konzervativan, ali sklon predrasudama, zavisti, te radije vidi negativan ishod kako bi nas zaštitio.

Što je „zona“ i kako je postići?

Da bi postigli zonu ključno je postići stanje gdje u dovoljnoj mjeri Racio i Instinkt gase svoje djelovanje. Zato u  „zoni“ nema svjesnih misli, osjećaja vremena i granica svoga tijela, kao ni osjećaja straha i bola, jer je sve to u domeni Racija i Instinkta.

Takvo stanje je naravno lakše postići ljudima kojima dominira Emocio.

Mentalni trening se temelji na vizualizaciji, jer Emocio razmišlja u slikama. Putem vizualizacije možemo proći kroz situacije koje bi se mogle dogoditi u periodu takmičenja. Strah nas koči, a najviše onda kada se po prvi put nađemo u nepoznatoj situaciji.

Problem mentalnih treninga – sukob razuma

Mentalni trening, konačni cilj, ali i naš život uopće je nepotpun kada u njega ne uključujemo potrebe Racija i osjećaje Instinkta.

Sportom obično usrećujemo samo Emocio, čime Racio i Instinkt ostaju uskraćeni za svoje vrednote, i time su sve manje spremni surađivati. Instinkt će se stoga pobuniti i u početku tvoriti manje briga i strahova koje Racio osvještava kao negativne misli i predviđanje lošeg ishoda. Ako se ništa ne promijeni, doći će do kulminacije takvih misli i osjećaja. Tada će naš Emocio koristiti dio energije da ih utiša, a to najčešće rezultira gubitkom užitka, nesportskim takmičarskih duhom, ovisnošću o euforiji dobrim rezultatima, kocki, odnosno potrebom za sredstvima koje utišavaju Racio i Instinkt (droge i alkohol).

Nezadovoljstvo Racija se može pokazati gubitkom pažnje u ključnom trenutku, te gubitkom discipline i pohlepom za materijalnim vrijednostima.

Također, da bi postigao svoje, Instinkt nam može uskratiti svoje usluge imunosnog sustava, te u kritičnom trenutku obolimo ili se povrijedimo.

Trajni sukob razuma REI model definira kao depresiju, dok njihovo skladno djelovanje kao osjećaj unutrašnje radosti, koja ne ovisi o rezultatima već o onom što jesmo i što radimo.

Dobrim razumijevanjem vrednota sva tri razuma možete bitno unaprijediti svoj mentalni trening i život uopće, a to će rezultirati stanjem radosti i »zonom« kada bude potrebno.

REI model je opisan u knjizi [psi], čiji je autor Eros, a mene osobno možete kontaktirati za on-line REI edukaciju.

Erik 🙂