Erik Miletić – Skriva li autizam svoju tajnu poruku?

Skriva li autizam svoju tajnu poruku?

Živimo u svijetu koji u sve većoj mjeri nameće norme i pravila koja su u skladu razmišljanja samo jednog razuma, i to Racija, a pritom se ne poštuju vrednote i način razmišljanja Emocija i Instinkta. Svaka akcija ima i svoju reakciju, pa se možemo upitati, da li je sve veća učestalost poteškoća kao što su ADD, ADHD, disleksija i autizam upravo posljedica tog jednoumlja.

Jer upravo u svim navedenim poteškoćama prepoznajemo karakteristike dominantnog Emocija koji ili ne dozvoljava normalna razvoj Racija i Instinkta, ili pokušava svojim načinom razmišljanja nadomjestiti njihov izostanak zbog nedovoljne razvijenosti.

Kako upravo REI model povezuje muški spol s dominacijom Emocija poslužimo se njime da potražimo odgovor.

Zašto navedene poteškoće dominiraju kod muškaraca?

U REI modelu postoji 12+1 moguća hijerarhija razuma koje se u REI modelu naziva i karakter. REI karakter je dio prilagodbe organizma i formira se kroz proces odrastanja kada svi razumi završavaju svoj intezivni razvoj.

Hijerarhija razuma je genetski predisponirana iz evolucijskih razloga zbog funkcionalnih i psiholoških karakteristika Instinkta, odnosno Emocija, stoga kod žena ima prednost Instinkt, a kod muškaraca Emocio. Tako kod karaktera s dominantnim Emocijom (E, Er, Ei i RE) prevladavaju muškarci u 75% slučajeva, a kod karaktera gdje dominira Instinkt (I, Ir, Ie i RI)prevladavaju žene sa 75%. Preostali karakteri (R, Re, Ri i EI) su podjednako raspoređeni među spolovima.

Energija kojom raspolaže svaki organizam je ograničena. Dominantan položaj razuma znači vodeću ulogu u razmišljanju i odlučivanju, pa tako i u distribuciji životne energije, što znači da dominantan razum kada ocijeni da njemu treba više tada i uzme više, što podređene razume ostavlja s manje energije i mogućnosti da u potpunosti razviju sve svoje funkcionalnosti. Instinkt kao najstariji razum je zadužen za imunološki sustav, vitalne funkcije, probavu i prilagodbu.

Moderan načina života koji uključuje sve veću izloženost različitim stresovima i zagađenjima koja su prisutna u zraku i hrani, ali i sve veća uporaba pesticida, lijekova te konzumacija šećera, alkohola, cigareta i droga sigurno sve više opterećuje rad Instinkta, koji se ovisno o svojoj razvijenosti može više ili manje uspješno nositi s tim opterećenjem.

Međutim, ukoliko je takvo opterećenje prisutno u periodima kada se Instinkta intenzivno razvija, a to je od osmog tjedna nakon začeća pa sve do druge godine života, tada sve to bitno utječe i na njegov razvoj, i razvoj njegovih funkcionalnosti, a posljedično i na cjelokupni razvoj mozga, odnosno druga dva razuma.

Ukoliko je Instinkt dominantan, što je slučaj kod većine žena, tada u periodima svog razvoja može više energije usmjeriti na obranu i čišćenje organizma i razvoj stabilne crijevne flore. Kako je kod većine muškaraca upravo suprotna situacija (Instinkt je podređen, a dominira Emocio) slijedi da će poremećaji u kojima se pokazuju Emocijeve karakteristike biti češći kod muškaraca.

Crijeva kao izvor pameti

Da bi čovjek mogao normalno živjeti u njegovim se crijevima, nakon rođenja, mora razviti stabilna flora sastavljena iz različitih mikroorganizma koji čovjeku omogućavaju normalnu apsorpciju i proizvodnju tvari koje su ključne za normalan rad organizma. U crijevima se također proizvodi i hormon serotonin, važan neurotransmiter koji omogućava razvoj i normalno funkcioniranje upravo Instinkta.

Također, narušena crijevna flora može omogućiti i gljivici Candina Albicans, koja je prisutna kod svakog čovjeka, da u slučaju pretjerane dominacije počinje izlučivati alkohol, koji sprečava normalni razvoj Instinkta i Racija. Na sve to upozorava i doktorica medicine, neurolog i nutricionist Natasha Campbell-McBride, te majka djeteta s autizmom.

Danas je u našoj hrani i sve veća prisutnost različitih hormona rasta, pesticida i antibiotika, a sve to bitno remeti upravo crijevnu floru. Svakim danom otkrivamo kako sve manje znamo o genetici, ali čovjek se opet sve hrabrije miješa upravo u to područje.

Autizam i cjepiva

Kada govorimo o autizmu ne možemo izbjeći o povezanosti s cjepivima. Cijepljenjem se unose oslabljeni uzročnici zaraznih bolesti, te se očekuje kako će imunološki sustav izgraditi odgovarajuću obranu. Ukoliko je imunološki sustav tek u fazi intenzivnog razvoja, kao što je i slučaj do druge godine života, svako cijepljenje je ujedno i dodatno opterećenje. Kombinirana cjepiva u sebi sadrže oslabljene uzročnike za više bolesti što može opet dodatno opteretiti svaki imunološki sustav jer se umjesto jedne bolesti Instinkt suočava s toliko puta više njih.

Kritika kapitalističkog uma

Kako je Racio preuzeo globalnu vlast tako su i države koje bi trebale štititi svoje državljane postale samo poslovni subjekti kao i svaki ured vlade, pa tako čak i sam predsjednik vlade(potražite ovdje). Skrb za državljane tako više nije primarna, već su to interesi poslovnih partnera, što vodi u najokrutniji oblik kapitalizma, a to je korporatizam.

Pitanje koje se nameće je da li kada govorimo o lijekovima, govorimo o zdravlju ili o profitu? Ljudi koji danas posjeduju većinu kapitala nisu ljudi kojima je stalo do zdravlja i tuđe sreće, već jednostavno ljudi koji znaju najbolje s novcem, odnosno znaju najbolje smanjiti troškove i povećati prihode. Kako suosjećajnost na tom putu samo smeta, s vremenom se u vrhu poslovnog svijeta isfiltriraju ljudi sa sve manje suosjećajnosti.

Za istraživanja, laboratorije i sam rad znanstvenika ključan je novac. Kada znanstvenik dođe do otkrića i proda svoj patent i tu je obično njegovoj priči kraj što se tiče otkrića. Novi vlasnik patenta je netko s novcem, dakle uspješan poslovni čovjek koji prije svega traži profit te ekonomsku opravdanost da se taj produkt plasira na tržište ili se jednostavno zaključa na sigurno.

Proizvodnja, marketing i distribucija lijekova nije posao znanstvenika, već poslovnih ljudi koji o znanosti obično znaju samo toliko koliko profita donosi. Svaki poslovan čovjek želi u što većoj mjeri i što dugoročnije prodavati svoje produkte što zahtjeva sve više stranaka, po mogućnosti doživotnih. To je jednostavno proces kako funkcionira kapitalizam.

Na žalost, to sve se kosi s temeljenim načelima medicine, ali zato doktori medicine i nisu vlasnici velikih i vrlo utjecajnih farmaceutski tvrtki. Naravno, tu su zakonu koji nas štite i različite vladine organizacije koje kontroliraju lijekove i hranu, ali gdje su zakoni tu su i rupe u zakonima, a gdje je politika tu su i političari, lobisti, advokati i naravno opet novac i korupcija.

Kako si može sami pomoći?

Čovjek u takvoj situaciji prepušten prije svega sebi i vlastitoj pameti, jer on je dio društva i samo njegov osobni napredak vodi u bolje društvo. Ključno je stoga osvijestiti da antidepresivi, iako u kritičnim trenucima mogu spasiti život, dugoročno ne rješavaju problem, pa tako da i svaki lijek ima u sebi štetne supstance, te kako su pesticidi zapravo otrovi, a antibiotici uništavaju i bakterije koje su ključne za naš život.

Također vrijedi i za šećere, alkohol i pušenje jer sve se te štetne stvari u određenoj mjeri akumuliraju kroz generacije, što se može kasnije manifestirati kroz različite i sve učestalije bolesti. Rješenje je smanjiti unos svi tih štetni tvari i, ako je moguće birati jednostruka cjepiva umjesto kombiniranih.

Zaključak

Racio je razum koji omogućio čovjeku da prirodu prilagodi sebi i to je dalo čovjeku iskorak u odnosu na druga bića. Čovjek je jedino biće koje može s pomoću tehnologije odnijeti život na drugi planet i tamo ga proširiti ali nije li taj razum postao štetan za život na Zemlji?

Nije li vrijeme da i Racio dođe do spoznaje kako je njegovo jednoumlje štetno i njemu samom, te kako je došao trenutak da jednakopravno rasporedi svoju vlast i na Emocio i Instinkt, ili da parafraziram Temple Grandin, čovječanstvo treba šarolikost svih umova ovog svijeta.

Hvala na čitanju, podršci i pitanjima, Erik 🙂

Vezane kolumne

Izvori