Erik Miletić – Autizam 1.dio

Autizam kao pogled u jedan sasvim drugačiji svijet

Što je to autizam?

Autizam je razvojni poremećaj mozga kojeg prije svega odlikuju slaba socijalna interakcija te nerazvijena verbalna i neverbalna komunikacija. Pored navedenog, autizam često prati i pretjerana osjetilnost na podražaje zvuka, dodira, svjetlosti, mirisa i okusa pošto ti podražaji bivaju toliko pojačani da u umu autistične osobe postanu nepodnošljivi. S druge strane određeni podražaji, možda i kao mehanizam zaštite, bivaju potpuno ignorirani.

Autizam kroz statistiku

Slučajevi autizma se povećavaju gotovo eksponencijalno, a pogotovo u SAD-u, gdje je na primjer 2007. godine bio jedan slučaj na svako 1500-to dijete, a da bi samo sedam godina kasnije službena statistika CDC-ja pokazala kako je autizam 2014. godine dijagnosticiran već kod svakog 68-mog djeteta. Kako je autizam čak pet puta češći kod muške djece, to znači da je svako 42-ugo muško dijete, u SAD-u bilo dijagnosticirano kao autistično.

Ankete organizacije Autism Speaks koje su proveden krajem 2015. godine ukazuje i na daljnju rast dijagnoze autizma, pa po njihovi podacima autizam biva dijagnosticiran već na svako 45-to dijete. Predviđa se da barem 2% državljana SAD-a ima dijagnosticiran autizam.

Tri razuma i autizam?

REI model koji definira naš um kao spoj tri autonomna razuma nazvana Racio, Emocio i Instinkt, od kojih svaki razum razmišlja na svoj način i ima određene funkcije pa tako:

  • Racio kao jedini svjesni razum tvori svijest o sebi, kreira sve naše misli, upravlja govorom, a razmišlja verbalno, konceptualno, logički, apstraktno i linearno.
  • Instinkt upravlja imunološkim sustavom, a kako razmišlja kroz osjećaje ima među razumima daleko najviše razvijen osjećaj empatije i brige za druge. Instinkt razmišlja tako što osjećaje i mirise povezuje s događajima, gdje daje veliki naglasak na opasnosti, stoga upozorava strahom na situacije u kojima ih predviđa, a pritom si pomaže stečenim iskustvom kroz asocijacije.
  • Emocio upravlja motorikom i vizualnom obradom, a razmišlja kroz slike paralelno i asocijativno te tvori unutrašnji vizualni model svijeta koji nas okružuje. Emocio je takmičarskog duha, a prilikom razmišljanja uvijek sebe postavlja u prvi plan te djeluje egocentrično i samodostatno. Do slika koje želi realizirati osjeća želju, odnosno privlačnost, a kako razmišlja u sada vrlo je nestrpljiv te ovisno od realizacije cilja vidno pokazuje bijes ili sreću.

Već iz opisa razuma možemo primijetiti kako su funkcije Racija i Instinkta u slučajevima autizma obično nerazvijene, dok karakteristike Emocija dominiraju.

Zašto je autizam češći kod muške djece?

Tri razuma već u prenatalnom razdoblju započinju svoju borbu za dominaciju koja obično eskalira u razdoblju puberteta i završava krajem perioda odrastanja, oko 25-te godine života, kada se formira i njihova konačna hijerarhije. Kako se odvija borba razuma tako se i formira struktura mozga gdje se sinapse koja se koriste jačaju, a ostale slabe i nestaju. Hijerarhija razuma je dio prilagodbe, pa je tako i Emocio zbog svojih karakteristika češće dominantan razum kod muškaraca, dok je kod žena to Instinkt.

Dominacija u hijerarhiji omogućava prednost u razvoju koja može biti i na štetu podređenih razuma, pa se tako i pokazuju karakteristike dominantnog Emocija kod slučaja autizma, ADHD-ja, disleksije i mucanja koje kao što REI model i predviđa, u većoj mjeri pogađaju muškarce.

Po REI modelu svaki razum zauzima i određene dijelove mozga koje je kroz evoluciju i izgradio. Instinkt je smješten u reptilskom i limbičkom djelu mozga, dok moždanu koru dijele Emocio na desnoj strani te Racio na lijevoj sa središtem u čeonom djelu.

Da se autizam razvija već u prenatalnom razdoblju potvrđuju i različite studije mozga i autopsije djece s autizmom, koje su pokazale na nerazvijenost određenih moždanih struktura i to u:

  • području malog mozga, što bitno utječe na razvoj motorike, govora, ali i osjećaja,
  • limbičkom djela mozga, gdje se nalaze centri za obradu i prepoznavanja osjećaja te u
  • moždanoj kori gdje se nalaze centri za govori i više kognitivne funkcije.

Za normalno funkcioniranje čovjeka je ključan je razvoj sva tri razuma, kao i njihova suradnja, odnosno povezanost. Autizam, međutim također prati nepovezanost udaljenih struktura  što ukazuje na nesuradnju razuma, pa se na taj način događaju kompenzacije gdje su susjedna područja puno više povezana nego što je to uobičajeno, stoga i ne iznenađuje povećanost amigdale koja je centar za prepoznavanje i stvaranje osjećaja koji su povezani sa strahom i empatijom.

REI model i autizam

Svaki um je različit, a time je i svaki slučaj autizma različit ovisno do koje je mjere pojedini razum uspio razviti svoje funkcionalnosti. Kroz dobro razumijevanje svakog razuma i njihovih načina razmišljanja, funkcionalnosti, područja interesa i motiva možemo puno bolje razumjeti i svijet autista. Ta vrata su nam već širom otvorili Temple Grandin, Naoki Higashida i Daniel Tammet, ali i Kristine Barnett, majka autističnog djeteta koja je svom sinu Jakeu, ali i drugoj autističnoj djeci pomogla da postanu, ne samo samostalni, već i vrlo uspješni u životu.

Kako se svaki razum razvija do kraja života, ali i kako jedan razum može na određenim područjima nadomjestiti drugi, tako je i kod svakog autista moguć napredak, stoga uđimo u svijet autista i  pogledajmo ga kroz prizmu REI modela ne bi li što bolje razumjeli Emocio i time našli način kako pomoći da se Racio i Instinkt bolje razviju.

Odsutnosti misli, ali ne i odsutnost razmišljanja

Temple Grandin, poznata autiskinja i autorica mnogih knjiga te znanstvenica po čijem je dizajnu izgrađena gotovo trećina torova za krave u SAD, kroz svoje knjige i predavanja opisuje svoj svijet te daje savjete i vlastiti primjerom pokazuje kako poštivajući svoje talente, ali i nedostatke čovjek može postići više.

Temple kaže da razmišlja isključivo kroz slike i kako u njenom svijetu ne postoje verbalne misli pa tako ni njihov linearan tok, već se nižu slike. Na primjer, riječ pas kod nje se ne procesira kao apstraktni pojam koji označava općenito jednu vrsti životinje, već nastaje paralelni prikaz slika svih pasa koje je ona kroz svoj život susrela.

Nedostatak misli i linearnog razmišljanja je Temple omogućio da bolje razumije svijet životinja koji također grade svoj svijet isključivo na temeljima Emocija i Instinkta, dakle na asocijacijama slika, mirisa i straha, te predviđanja na temelju iskustva. Kako je, po njenim riječima, njen način razmišljanja sličan razmišljanju životinja, uspjela je razumjeti prirodna pravila kretanja krda te ih je ugradila u dizajn torova, stoga krdo kroz njene torove prolazi bez ikakve prisile.

Međutim, nedostatak apstraktnog razmišljanja ima naravno i negativnih posljedica pa tako autistična osoba i kada nauči kupiti, na primjer čokoladicu u jednoj trgovini ne može tu radnju apstrahirati, odnosno poopćiti, stoga  svaka nova situacija donosi opet nove nepoznanice jer u bazi slika i mirisa ne postoje odgovarajuće asocijacije. Uvijek nove situacije pretjerano opterećuju amigdalu koja odgovara strahom i panikom te od tuda i potreba autista ka rutiniranom načinu života gdje se izbjegavaju nove situacije.

Sa svijetom bez određenih Racijevih funkcionalnosti se susrela i poznata neuroznastvenica Jill Bolte Taylor („Stroke of Insight“, TED) kada je doživjela veći moždani udar na lijevoj strani glave te izgubila moć govora, linearnog razmišljanja, ali i prepoznavanja granica sebe i svog tijela.

Na sličan način se sa navedenim susreću i svi autisti, a kako to izgleda opisati ću u sljedećoj kolumni te objasniti kako kroz razumijevanje interesa Emocija možemo pomoći autističnoj osobi da razvije i vještine sa područja Racija i/ili Instinkta.

Hvala na čitanju, podršci i pitanjima, Erik 🙂

Literatura