Erik Miletić – Sinestezija ili fantomska kognicija

Sinestezija ili fantomska kognicija (3. dio)

Povećana povezanost modula kao temelj sinestezije

Kako su napredovale tehnike snimanja aktivnosti mozga, tako se pokazalo da sinestezija nije posljedica mašte, već konkretne aktivnosti u mozgu, odnosno specifičnih modula koji su i inače zaduženi za efekte koje sinesteti opisuju.

Kada nesinestet promatra određeni znak koji predstavlja broj, tada nastaje određena moždana aktivnost koja stvara razumijevanja onoga što se gleda, pa tako znak postaje broj i javljaju se sve ostale asocijacije. Međutim, kod sinesteta koji uz brojeve vidi i boje, istovremeno se aktivira i modul za obradu boja, stoga se u njegovoj svjesnoj percepciji te boje i pojavljuju.

Općenito, kod sinesteta obrada jednog podražaja ili pojma aktivira i druge module koji su zaduženi za obradu sasvim drugih podražaja koji se zapravo i nisu dogodili, pa se tako ovisno o tipu sinestezije istovremeno aktiviraju moduli za obradu boja, mirisa, okusa, dodira …

Pitanje koje se postavlja je zašto ta veza postoji, odnosno da li ima logično objašnjenje, koji joj je smisao, te kako i kada je do nje došlo, i naravno, da li nam REI model može pomoći u razumijevanju tog fenomena.

Borba razuma za kognitivni prostor i hijerarhija razuma

Kao što mišići trebaju mišićna vlakna za svoje funkcioniranje tako i razumi trebaju moždane stanice kako bi razmišljali. Svaki od razuma koji čine naš um: Racio, Emocio i Instinkt kako razvijaju svoje temeljne funkcionalnosti, tako istovremeno, u skladu sa svojim razmišljanjem, razvijaju i svoje visoko kognitivne sposobnosti.

Međutim, kako se moždane stanice nalaze samo u našoj glavi, tako je i prostor za razvoj svakog razuma ograničen, stoga se razvoj razuma ujedno pretvara u borbu za osvajanje kognitivnog prostora koji je na raspolaganju samo u našem mozgu.

Ta borba, koja započinje već u prenatalnom razdoblju i traje kroz odrastanje, s kulminacijom u pubertetu, na kraju rezultira oblikovanjem mozga, ali i formiranjem međusobne hijerarhije razuma. Broj neurona i sinapsi je najveći u drugoj godini života, a naš se mozak se oblikuje tako da sinapse koje se ne koriste nestaju, a one koje se koriste jačaju.

Jednom utvrđena hijerarhija razuma ne mijenja se do kraja našeg života, osim kod ozbiljnih povreda glave. Međutim, kroz različita iskustva svaki razum dolazi do svojih spoznaja pa se tako mijenjaju i životni stavovi svakog razuma, ali i nivo njihove suradnje. Sve to može drastično promijeniti ponašanje, ali ne i njihovu hijerarhiju.

Hijerarhija razuma

REI model predviđa točno 13 mogućih hijerarhija, na temelju relacije veći/manji/jednak, koje čine karakterističan koncept razmišljanja, odnosno REI karakter. Na sljedećoj slici, na lijevoj strani, vidimo pregled 13 različitih hijerarhija razuma gdje veličina početnog slova razuma označava njegov položaj u hijerarhiji.

sinestezija 5

Na desnoj strani slike je i skraćena notacija pojedinog karaktera koja se koristi prilikom pisanja. Što se jedan razum izborio za viši položaj u hijerarhiji to su i njegove visokokognitivne sposobnosti više razvijene, što znači kako će taj razum kroz svoj način razmišljanja razviti veze ili asocijacije s objektima koje percipiramo, ali i upravljati našim odlukama.

Međutim, sve naše misli uvijek nastaju kao odraz razmišljanja Racija, bilo da nam objašnjava što on razmišlja ili u okviru svog znanja prevodi i objašnjava odluke dominantnog Instinkta i/ili Emocija. Kako sve to uvijek čini u prvom licu (osim na primjer kod shizofrenije), to je razum s kojim se i poistovjećujemo, pa tako i mislimo da dominira u našim odlukama i razmišljanjima, premda različite fobije i ovisnosti ukazuju sasvim suprotno.

Svi karakteri, osim 13-tog kod kojeg nema hijerarhije, već odlučuje dvotrećinska većina, se pojavljuju podjednako. Emocio pretežno dominantan razum kod muškaraca, a Instinkt je pretežno dominantan razum kod žena, dok se Racio kao dominantan razum jednako pojavljuje kod oba spola.

Svaki razum ima svoje predviđeno mjesto u mozgu

Kako su se razumi razvijali kroz evoluciju tako su gradili i nadograđivali mozak, stoga su upravo ti dijelovi mozga koji su oni izgradili njima i namijenjeni u procesu odrastanja.

Instinkt kao najstariji razum je tako smješten pretežno u području reptilskog i limbičkog djela mozga, dok je moždana kora(neokorteks) podijeljena između Racija na lijevoj strani i Emocija na desnoj.

sinestezija 7

Iako autonomni, razumi su isprepleteni vezama, pa tako Racio i Emocio povezuje žuljevito tijelo koje služi za njihovu izmjenu signala, ali i još važnije, međusobnu inhibiciju koja omogućava da jedan razum preuzme u cijelosti neku radnju te istovremeno spriječi drugi razum.

Plastičnost mozga

Naš um nije poput računala čija su veze fiksne, već se te veze neprestano mijenjaju što razumima omogućava nevjerojatnu fleksibilnost, pogotovo u ranim fazama odrastanja. Također, ukoliko dio mozga postepeno propada razumi se tada mogu polako „preseliti“ u zdrava područja i tako se može u ranim godina odstraniti i čak polovica mozga ako je zahvaćeno na primjer tumorom, a dijete se može usprkos tome gotovo normalno razviti.

Međutim, ključna razlika uma i računala je unutarnja kompeticija tri razuma što ih potiče na neprestano usavršavanje, ali ta kompeticija može rezultirati trajnom svađom koja vodi u različite psihološke poremećaje, a u ranim fazama razvoja pretjerana dominacija jednog razuma može ozbiljno onemogućiti razvoj druga dva, što može rezultirati i različitim oblicima autizma.

Tako i naši razumi koji čine naš um zbog svoje autonomnosti mogu djelovati kao tim odbojkaša koji:

  • suradnjom i komunikacijom dogovaraju tko će ići na loptu,
  • zbog loše komunikacija nitko ne ide na loptu, odnosno dva igrača idu na istu loptu ili
  • zbog pretjerane dominacije jednog igrača samo taj lovi sve lopte, a drugi prestaju biti zainteresirani za suradnju odnosno igru.

Kao što si igrači međusobno kažu „pusti, ja ću“ tako se i naši razumi dogovaraju kada jedan razum preuzme zadatak i istovremeno spriječi(inhibira) drugog.

Međutim, sve ukazuje kako kod sinestezije nema inhibicije, te se pored modula koji obrađuje podražaje javlja još jedan fantomski modul koji, skrivajući se iza maske sinestezije, obogaćuje percepciju sinesteta.

A što se to zapravo skriva iza te maske otkrivam u idućoj kolumni…

Hvala na čitanju, podršci i pitanjima, Erik 🙂

Vezane kolumne: