Erik Miletić – Fantomi sinestezije

REI kolumna – fantomi sinestezije

Sinestezija kao fantomska kognicija

Naš um tvore tri autonomna razuma – Racio, Emocio i Instinkt. Racio je naš jedini svjesni razum i tvori sve naše misli, a kako do razmišljanja Emocija i Instinkta nemamo dostupa, te razume smatramo dijelom naše podsvijesti.

Sva tri razuma gotovo uvijek istovremeno razmišljaju i stvaraju svoju predodžbu svijeta koji nas okružuje. Međutim, kako kod sinesteta razmišljanja podsvjesnih razuma postaje dio svjesne percepcije, dobiva se dojam kao da pored Racija tu razmišlja još netko.

V.S.Ramachandran u svojoj knjizi „Phantoms in The Brain” objašnjava fenomen fantomskih udova, a u članku „Neurocognitive Mechanisms Review of Synesthesia – Review“, kojeg potpisuje zajedno sa kolegom Edwardom Hubbardom, predlaže kako se i kod sinestezije pojavljuje sličan fenomen.

Ukoliko poznajemo razmišljanja Emocija i Instinkta vrlo lako možemo u sinesteziji prepoznati razmišljanja upravo tih razuma. Emocio naime razmišlja kroz slike, stoga povezuje s bojama, oblicima, teksturama opipa i odnosima u prostoru, dok Instinkt razmišlja kroz mirise, okuse, osjećaje topline i dodira. Jedino Racio ne razmišlja putem asocijacija, već logički koristeći se apstrakcijama kao što su brojke, slova, vremenske jedinice, imena, definicije, kategorizacije i sve ostalo što zapravo ne postoji u prirodi, već je čovjek izmislio zbog lakšeg sporazumijevanja.

Svaki razum kroz svoj način razmišljanja razvija i svoje kognitivne sposobnosti, a kako se razumi kroz odrastanje ne razvijaju jednakom brzinom, u ranijim periodima života dijete pretežno koristi podsvjesne razume za svoje razmišljanja pa tako i u tim periodima života nastaju asocijacije koje primjećujemo kod sinestezije.

Međutim, znamo da svako dijete nema sinesteziju, stoga nam upravo druga temeljna postavka REI modela o hijerarhiji razuma može pomoći. Naime, kako se razumi razvijaju tako se formira i njihova međusobna hijerarhija, a na temelju relacije veći/manji/jednak postoji točno 13 različitih hijerarhija koje ujedno čine koncept razmišljanja, gdje dominantan razum ili razumi imaju veći udio u razmišljanju i odlučivanju. Na sljedećoj slici je prikaz 13 karaktera gdje veličina početnog slova razuma označava visinu njegovog položaj u hijerarhiji.

fantomska 2

Prvih 12 karaktera su podjednako raspoređeni dok je 13-ti puno rjeđi.

Kako se razumi razvijaju, tako se istovremeno bore za dominaciju, ali i kognitivni prostor koji je ograničen lubanjom odnosno mozgom, stoga se u određenim razdoblju odrastanja može dogoditi da privremeno razvijeniji razum posegne za djelom mozga koji je namijenjen drugom razumu. Kako se Racio najsporije razvija, tako u osvajanju kognitivnom prostora imaju prednost Instinkt i pogotovo Emocio koji već po svojoj prirodi teži dominaciji.

Borba za kognitivni prostor kao prvi preduvjet za sinesteziju

Razumi kroz svoj razvoj teže zauzeti prije svega područja koja su i sami kroz evoluciju razvili, pa je tako najstariji Instinkt pretežno smješten u reptilnom i limbičkom djelu mozga, dok moždanu koru dijele Racio na lijevoj, a Emocio na desnoj strani. To je samo gruba podjela pošto su za čovjekovo normalno funkcioniranje ključna sva tri razuma, ali i njihova međusobna suradnja, pa tako između razuma postoje i mnoge neuronske veze. Također, razumi su vrlo prilagodljivi te po potrebi jedan razum može nadomjestiti drugi, odnosno što jedna osoba radi po jednom konceptu to može druga po sasvim drugom konceptu razmišljanja iako daju slične rezultate.

Instinkt koji upravlja vitalnim funkcijama i imunološkim sustavom razmišlja putem asocijacija s mirisima, okusima i osjećajima boli i strahom, a najintenzivnije se razvija do druge godine života. Emocio koji upravlja motorikom, spolnošću i vizualnom obradom razmišlja putem asocijacija sa slikama, dakle bojama, oblicima i odnosima u prostoru, a najintenzivnije se razvija u razdobljima kada se razvijaju sve te sposobnosti, funkcionalnosti i vještine. Racio koji razmišlja kroz apstrakcije se u odnosu na druga dva razuma razvija najsporije, obično sve do 25 godine života.

Kako je Racio zadužen za svjesnost o sebi, linearno razmišljanje i sjećanje, govor te planiranje i predviđanje njegov razvoj možemo pratiti kako dijete razvija svijesti o sebi kao individui, pa tako prepoznaje sebe u ogledalu, govori o sebi u prvom licu jednine, prepoznaje različitosti svog svijeta od tuđih i naravno kada počinje govoriti sve kompleksnije rečenice i predviđati što drugi misle, te druge sposobnosti planiranja i predviđanja.

Zbog vizualnog načina razmišljanja Emociju su najinteresantnija područja Racija koja se također bave obradom slike, a Racio ih inače koristi za apstraktno prepoznavanje odnosno klasifikaciju boja, oblika, brojki, slova, pojmova, objekata, ljudi, životinja i tako dalje, dok su Instinktu interesantna Racijeva područja koja se bave prepoznavanjem mirisa, okusa, topline, boli i slično. Na taj način nastaju veze između podsvjesnih razuma s još nedovoljno razvijenim Racijom.

Razvoj Racija kao drugi preduvjet za sinesteziju

Današnji svijet je u sve većoj mjeri građen po mjerilima Racija, pa se tako i djeca sve ranije susreću s konceptom razmišljanja tog razuma. Dok Racio djeteta nije dovoljno razvijen, dječji si um pomaže s Emocijom i Instinktom, koji svojim asocijacijama pomažu da na svoj način usvoje Racijeve koncepte. Upravo tada i nastaju sve asocijacije koje kasnije prepoznajemo kod sinestezije, a koje se naravno kroz život mogu promijeniti kako podsvjesni razum bira prikladniju asocijaciju.

Kako je povezivanje određenih dijelova mozga ključno za sinesteziju mogli bi očekivati sinesteziju kod svakog djeteta i to već u drugoj godini života kada je mozak najviše povezan. Međutim, kako je sinestezija dio svjesne percepcije to znači da je pored povezanosti podsvjesnih razuma s Racijom ključan i njegov dovoljan razvoj.

Ali, kako se Racio razvija i usvaja apstraktne pojmove te verbalno i logično razmišljanje tako um djeteta treba sve manju pomoć Emocija i/ili Instinkta na tim područjima, pa tako suvišne sinapse polako slabe i nestaju, a s njima i mogućnosti sinestezije. Stoga se nameće pitanje zašto kod sinesteta te veze ostaju?

Zašto nemamo svi sinesteziju?

Za brz razvoj Racija je ključna njegova dominacija ili uvid dominantnog razuma da je Racio bolji u tom području, odnosno spoznaja dominantnog razuma da neće izgubiti dominaciju ukoliko vrati Raciju područje koje mu evolucijski i pripada. Iz navedenog slijedi da je za sinesteziju ključno:

  • povezanost podsvjesnih razuma s Raciom,
  • dovoljno razvijen Racio da omogući svjesnu percepciju, ali i
  • Racio koji neće prekinuti veze s podsvjesnim razumima, što ujedno i ukazuje na njegovu podređenost.

Dakle, kod sinestezije podsvjesni razum koristi moždane sklopove Racija i nakon Racijevog sazrijevanja što opet ukazuje da taj podsvjesni razum ima dominantnu ulogu u razmišljanju i odlučivanju sinesteta, stoga se sinestezija pojavljuje tek kasnije i to obično oko šeste godina kada Racio razvija svoja način razmišljanja koji mu omogućava i njegovo pamćenje. Iz istoga razloga je dječja amnezija zapravo oksimoron, pošto dijete dok Racio ne sazrije i ne može razviti svjesno pamćenje.

Kako je omjer moći razuma dio prilagodbe tako je moguće da na to ima utjecaju i na zapisa u genima i tako sinestezija može biti nasljedna osobina.

Tipovi sinestezija

Sinestezija se dakle javlja kada jedan ili, rjeđe, oba podsvjesna razuma u skladu svog načina razmišljanja i asocijacija koriste moždane sklopove Racija za obradu pojmova ili interpretaciju podražaja na osjetilima koja im nisu neposredno podređena. Kako je gotovo svaka moždana aktivnosti Racija dio svjesnog razmišljanja tako i te aktivnosti postaju dio svjesne percepcije i čine sinesteziju. Sinesteziju možemo raščlaniti ovisno koji je podsvjesni razum povezan s Racijom i ovisno na kojem kognitivnom nivou nastaje.

Tipovi sinestezije glede na povezanost podsvjesnih razuma s Raciom:

  • e-sinestezija – se javlja kada Emocio dok razmišlja koristi i Racijeve module za obradu boja, tekstura opipa, oblicima i odnosima u prostoru,
  • i-sinestezija – se javlja kada Instinkt dok razmišlja koristi i Racijeve module za obradu mirisa, okusa te osjećaja topline i dodira,
  • ei-sinestezija – se javlja kada oba podsvjesna razuma koriste moždane sklopove Racija, a događa se puno rjeđe pošto zahtjeva podjednaku dominaciju Emocija i Instinkta u odnosu na Racio.

Tipovi sinestezije s obzirom na kognitivni nivo percepcije:

  • osjetilna – nastaje ukoliko se podsvjesni razumi služe Racijevim sklopovima, već na nižim kognitivnim nivoima, stoga intenzitet odnosno kontrast podražaja pojačava i efekte sinestezije,
  • konceptualna – nastaje ukoliko se podsvjesni razumi koriste Racijevim modulima prilikom njihovih viših kognitivne procesa, dakle kada je koncept već usvojen, stoga promjena intenziteta podražaja ne utječe na promjenu efekata sinestezije.

Zaključak

Obično kako Racio usvaja pojmove, koncepte i apstrakcije koje su značajne za njegovo razmišljanje tako određene sinapse koje ga povezuju s Emocio i Instinktom postaju suvišne te ne dolazi do sinestezije, a ukoliko je vrlo podređena tada te apstrakcije ostaju na nivou asocijacija koje su nastale upravo i periodima života kada se dijete i susrelo s tim pojmovima. Pošto Emocio i Instinkt razmišljaju isključivo kroz asocijacije moguće su i njihove promjene što se naravno odražava i na u svjesnoj percepciji, kao i nedostatak nekih asocijacija koja postaju suvišne.

Hvala na čitanju, podršci i pitanjima, Erik 🙂

Vezane kolumne: