Erik Miletić – Od misterija jedne fuksije do Capgrasove deluzije

Od misterija jedne fuksije do Capgrasove deluzije

Gdje i kako nastaju boje?

Boje su sastavni dio našeg svijeta, ali gdje one zapravo nastaju? Da li su boje dio svijeta koji nas okružuje ili su dio svijeta koji nastaje u našoj glavi?

Boje zapravo nastaju tek u našoj glavi kada elektromagnetski valovi, koje prenose fotoni, izazovu kemijsku reakciju na mrežnici oka, koja se putem neurona dalje prenosi kao električni signal u mozak. Ljudski um, koristeći module za vizualnu obradu u skladu s iskustvima i sjećanjima, pretvara taj električni signal u boje, odnosno u čistu sliku koju najčešće doživljavamo.

Normalno ljudsko oko reagira na vrlo uzak pojas elektromagnetnih valova i to od 390 do 700nm (nanometara) valne dužine što znači da su svi ostali valovi, kojih ima beskonačno, jednostavno nevidljivi za čovjeka. Pojas elektromagnetnih valova koje naš um interpretira kao boje zove se vidni spektar (slika dolje), a svaka vrsta, zbog drugačijih senzora za vid i načina obrade vidi drugačije.

slika 1

U oku postoje tri tipa senzora (čunjića) koji reagiraju na tri valne duljine koji odgovaraju bojama plavo, zeleno i crveno. To znači da se ljudski vid temelji na samo tri boje tako što ostale boje nastaju kao kombinacija tih triju boja (to otkriće je bilo ključno za TV u boji pošto se svaki piksel zapravo sastoji od tri diode u plavoj, crvenoj i zelenoj boji). Ukoliko su podraženi isključivo čunjići za plavo, tada vidimo plavo, kada su podraženi isključivo čunjići za crveno vidimo crveno, a kada su podraženi isključivo čunjići za zeleno vidimo zeleno.

Sve ostale boje koje vidimo zapravo nastaju ovisno od intenziteta podražaja pojedinog tipa čunjića – ako su podraženi čunjići za zeleno i crveno vidimo boje i njihove nijanse koje se nalaze u vidnom spektru između tih dviju boja, na primjer žuto ili narančasto, kada su podraženi čunjići za plavo i zeleno vidimo tirkizno ili svijetloplavo.

slika 2

Misterij jedne fuksije

Boja fuksije (eng. magenta) nastaje kada su podraženi čunjići za plavo i crveno, ali mi bi zapravo po istoj, prije objašnjenoj logici, morali vidjeti boju koja je između plave i crvene, a to je zelena boja. Kako čunjići za zelenu nisu podraženi, naš um smatra da to ne može biti zelena već taj podražaj interpretira kao boju fuksije. Na slici dolje, u gornjem djelu vidimo tri nijanse fuksije, ali ni jedne od tih nijansi nema u vidnom spektru.

slika 3

Također možemo primijetiti da na vidnom spektru nema ni bijele boje koju nam naš um vrlo vjerno prikazuje kada su sva tri tipa čunjića maksimalno podražena, iako bi zapravo moralo vidjeti neku tamnu boju koja nastaje miješanjem sve tri osnovne.

Premda nam naš svijet u bojama dobro ukazuje kako se svijet koji nastaje u našem umu u velikoj mjeri razlikuje od realnog svijeta koji nas okružuje, to je tek početak priče u kojoj svako od nas, nas svoj način „halucinira“, a ono najzanimljivije tek slijedi.

Capgrasova deluzija

Capgrasova deluzija je nazvana po psihijatru Josephu Capgrasu (1873-1950) i važi za jednu od većih misterija našeg uma. Osobe s Capgrasovim sindromom ne prepoznaju ljude koji su im bliski. Kada vide svoje roditelje obično kažu da su to neki dvojnici, koji su samo izgledom i govorom identični kao njihovi roditelji, ali to nisu njihovi roditelji.

Da bi misterij bio još i veći ta deluzija se ne događa kod drugih osobe koje im nisu tako bliske. No, to nije sve, ako nemaju vizualni kontakt već samo slušni, na primjer kada pričaju preko telefona, tada ipak prepoznaju svoje roditelje i obično ih pitaju kada će se opet vidjeti.

Da li nam REI model može objasniti ovaj fenomen?

Objašnjenje kroz REI model

Kao što tri tipa čunjića tvore sve boje našeg svijeta tako i naša tri razuma Racio, Emocio i Instinkt tvore naš svijet. Svaki razum je autonoman i ima svoja sjećanja i vlastite funkcije koje drugi razumi ne mogu izvoditi. Tako svaki razum dodaje svoje elemente u naš svijet koje Racio kao naš jedini svjesni razum interpretira. Na taj način nastaje naša predodžba svijeta u kojem živimo, ali i predodžba ljudi koje u njemu susrećemo.

Instinkt dodaje elemente koji se temelje na opasnosti ili sigurnosti, a kada ih Racio obradi to osvještavamo kao osjećaje, kao što su strah ili osjećaj prisnosti i topline. Instinkt ima svoje središte obrade utisaka u amigdali, pa kada je sve kako treba mi osjećamo prisnosti kada smo okruženi osobama koje su nam bliske.

Ukoliko Instinkt zbog nekih razloga ne može unijeti svoje elemente u naš svijet na temelju slike koja se vidi tada ih ni Racio ne može obraditi, stoga ja naš svijet ispunjen isključivo elementima Emocija i Racija. Kako nedostaju osjećaji kojih se Racio sjeća iz prijašnjih susreta s roditeljima, traži logičan odgovor u skladu svog razmišljanja i podataka koji su mu dostupni pa zaključuje kako to ne mogu biti roditelji već neki dvojnici – varalice, slično kao i kod zelene boje koja postaje fuksija.

Kako u slučajevima telefonskih razgovora ne dolazi do Capgrasove deluzije možemo zaključiti kako Instinkt, odnosno amigdala funkcionira sasvim normalno te na temelju REI modela predvidjeti kako je vjerojatno oštećen samo put kojim dolaze vizualni utisci do amigdale.

Potvrda iz znanosti

Na početku se Capgrasova deluzija smatrala psihološkim poremećajem (paranoidna šizofrenija) koji je pretežno zahvaćao žene, ali se danas zna da je to zapravo neurološki poremećaj (fizička povreda ili oštećenje koje remeti djelovanje mozga) kojeg je poznati neuroznanstvenik V.S. Ramachandran objasnio u svojoj knjizi „Tell-Tale Brain“. Ramachandran je otkrio kako do Capgrasove deluzije dolazi uslijed oštećenja ili propadanja moždanog tkiva po kojem vizualni utisci dolaze do amigdale, upravo kao što to predviđa i REI model.

Hvala na čitanju, podršci i pitanjima, Erik 🙂

Ovom kolumnom otvaram temu kako nastaju i kako se razlikuju naši svjetovi ovisno od hijerarhije razuma te primjena REI modela u psihologiji i neurologiji.

Izvori:

Youtube, Kanal: The Royal Institute –   Mystery of Magenta
Wikipedia: Color, Magenta , Visible spectrum i Capgras delusion