Erik Miletić – Pravedno školstvo 3. dio

Smjernice za pravedno školstvo kroz REI model

Put do pravednog školstva vodi nas kroz mnoga životna pitanja poput: što je to sreća, što je smisao života, kada um optimalno djeluje, što koči razvoj školstva, koliko traje škola, koji su predmeti pravi i čemu služe, koji su pravi učitelji…

Tek kada budemo znali odgovore na sva ta pitanja možemo razraditi sadržaje predmeta, jer nije trenutno poznavanje nekog predmeta cilj, već su cilj vještine koje će naši razumi pritom razviti i njima se cijelim životom služiti i usavršavati ih.

Upravo odgovori koji slijede dat će nam dati temelje, ali i smjernice kako sve to ostvariti. Stoga, vežite se jer polijećemo… 🙂

Što čini sretno društvo?

Postoje djeca koja su talentirana za matematiku ili gramatiku, postoje djeca koja su talentirana za sport ili umjetnost, a postoje djeca koja su talentirana za rad sa prirodom te brigu za slabije i nemoćne. Često se ti talenti međusobno isključuju jer potječu iz različitog razuma, ali sve su to talenti koje čovječanstvo podjednako treba. Društvo koje ne prihvaća te talente jednako ne prihvaća ni svu svoju djecu, a takvo društvo nikako ne može biti sretno.

Prihvaćanje čini sretno društvo.

Zašto je cilj Racio škole neprihvaćanje?

Danas se putem školskog sustava sili djecu u neprihvaćanje, odnosno da budu ono što nisu, jer im se ne dozvoljava da razviju svoje talente kao ni praktične vještine za život. Takvo dijete ne može raditi ono što voli i kasnije sebe izraziti kroz rad te dobiti novac kao posljedicu tog rada, već će morati raditi za novac s kojim će privremeno ispuniti prazninu u sebi. Na taj način smisao rada postaje novac, a ne ispunjavanje sebe pa čovjek postaje ovisan od ljudima koji novac posjeduju. Takav novac nije više samo sredstvo izmjene rada i dobara već sredstvo moći i kontrole.

Tajna pravednog školskog sustava je ravnoteža predmeta po razumima kako bi svako dijete razvilo svoje talente i došlo do prihvaćanja sebe i svog svijeta. Takvu ravnotežu predmeta može omogućiti svaka škola u svakoj državi, ali to nije u interesu Racija, razuma na vlasti jer…

… prihvaćanje čini čovjeka slobodnim i oduzima novcu svu njegovu moć.

Što čini optimalni um ili kako nastaje suza na licu vremena?

Um djeluje optimalno kada onaj razum koji je specijaliziran za određen zadatak taj zadatak i izvršava, a druga dva imaju povjerenja te ga ne ometaju. Sport je specijalno područje Emocija pa kada Instinkt i Racio to poštuju, sportaš daje maksimum jer se stopi s valom kojeg jaše, s timom u kojem igra, s planinom po kojoj skija ili s reketom kojim zabija poene.

Kod složenih zadataka koji zahtijevaju vještinu više razuma um djeluje optimalno kada upravo ti razumi surađuju. Kada se slike Emocija i osjećaji Instinkta stope u misao Racija tada Taj Mahal postaje „suza na licu vremena“, kao što je Rabindranath Tagore to zapisao. Inspiracija je trenutak kada se sva tri razuma kroz naporan rad udruže i daju više nego zbroj svojih vještina, pa tako nastane elektricitet koji naš svijet osvijetli.

Prihvaćanje omogućava optimalan rad uma u suradnji razuma i međusobnom poštovanju.

Koliko dugo traje škola?

Škola traje cijeli život, a roditelji i društvo to često zaboravljaju te počinju graditi karijeru djeteta dok ono ni samo još ne zna tko je. Mozak se razvija i mijenja od prenatalnog doba pa sve do smrti. Racio se intenzivno razvija i do 25-te godine života, do kada se i omjer moći među razumima definira. Pa kamo nam se to žuri i čemu?

Čemu predmeti služe?

Život se neprestano mijenja, vlast se mijenja pa tako i „činjenice“ koje se uče, te se pamet troši na nepotrebne i lako dostupne sadržaje koji se po potrebi prilagođavaju. Predmeti nisu cilj, već alati koji služe da svaki razum kroz praksu razvije svoje vještine i do kraja života ih koristi.

Čovjek koji se prihvaća uvijek je spreman na usavršavanje, pa intelektualna znanje i vještine s lakoćom dopunjava jer se kroz rad izražava i upravo to ga čini sretnijim. Čovjek ne može biti sretan kada je samo njegov dominantan razum sretan jer ima uspješnu karijeru.

Što je smisao života?

Smisao života je sreća, a naša sreća je rezultanta naša tri razuma. Da možemo biti sretni sva naša tri razuma moraju biti sretna tako što ispunjavaju sebe kroz ono što jesmo i kroz život kojeg živimo. Imamo tri razuma, ali samo jedno tijelo, stoga je za takvu suradnju potrebno međusobno razumijevanje i poštovanje razuma.

Kako razumi razmišljaju potpuno drugačije ne mogu se tek tako sporazumjeti, stoga je njihovo prihvaćanje ključno da se mogu usprkos svojim različitim željama i načinu razmišljanja uskladiti. Razumi koji se prihvaćaju surađuju tako da daju svoj maksimum kada je to nužno, ali i rade na minimumu kada se suvišni jer znaju da će kada dođe vrijeme jedan drugome vratiti uslugu i uloge će se pravedno izmijeniti.

Prihvaćanje sva tri razuma je jedini i najkraći put do sreće.

Što je to prihvaćanje?

Prihvaćanje je duboka spoznaja sva tri razuma da imaju sve što im treba da budu sretni te da tu sreću mogu ostvariti pošteno i bez očekivanja, i to sa umom i tijelom kojeg posjeduju te u okolini kojoj se nalaze. Osoba koja se prihvaća postaje čovjek koji jednako poštuje svoj svijet kao i tuđe svjetove, ne sudi tuđi svijet po svojem te ne traži od društva ili života da ga učine sretnim, već neprestano traži i radi na tome da dostigne sreću i time napravi bolje i sretnije društvo.

Čovjek koji se prihvaća dostiže unutarnju radost onim što jest i onim što radi, a novcem kupuje ono što mu zaista treba pa tako nema potrebe za kupovanjem produkata sreće koje prodaje Racio. Kako raste prihvaćanje u društvu, tako novac gubi moć kontrole.

Dakle, temelj pravednog školstva je prihvaćanje?

Da! Pravedna škola omogućava prihvaćanje djeteta kroz razvoj vještina i talenata koji su u njemu, a skrivaju se upravo u skladnoj suradnji sva tri razuma i u njegovom individualnom REI karakteru. Samo tada dijete postaje slobodan čovjek koji može biti sretan sa sobom i sa životom kojeg živi jer kroz svoje vještine kreativno izražava sebe, dajući doprinos društvu uz jednako poštovanje sebe te ljudi i prirode koja ga okružuje.

U sljedećoj kolumni opisujem REI model školstva.

Hvala na čitanju, podršci i pitanjima, Erik 🙂

Povezane kolumne:

Pravedno školstvo 1. dio

Pravedno školstvo 2. dio