Erik Miletić – Pravedno školstvo 7.dio

Pravedno školstvo i društvo (7. i zadnji dio)

Racio grupa predmeta te njegovi motivi, interesi i način učenja

Današnja škola je u cijelosti prilagođena Racijevom načinu razmišljanja, učenja i općenito pogleda na svijet, počevši od izbora predmeta i njihovog sadržaja pa do podjele na razrede i fiksnog trajanja školskog sata.

Kako bi se uspostavilo pravedno školstvo ključne su prije svega dvije točke:

  • omogućiti jednak razvoj i prihvaćanje sva tri razuma te
  • omogućiti izbor predmeta svakom pojedincu u skladu s njegovim REI karakterom.

Sve to daje temelje za duboko prihvaćanje svakog pojedinca, ali i optimalni rad svačijeg uma. Pošto gradimo školstvo na temeljima postojećeg Racio školstva u društvu kojem on vlada najbolje je prepoznati sve što je dobro u postojećem školstvu i to dopuniti s Emocijevom i Instinktovom grupom predmeta te njihovim načinom učenja i razmišljanja.

Racijeva područja

Racio se razvija kao numerički ili slovnički, a podjednako je dominantan razum kod muškaraca i žena.

U Racijevu grupu predmeta i područja interesa spadaju: matematika, gramatika, fizika, kemija, individualni rad, planiranje i predviđanje uz poštovanje vjerojatnosti rizika. Učenje je pretežno teoretsko gdje se pamte „ključne“ natuknice.

Zanimanja koja odgovaraju Raciju su: diplomat, pregovarač, trgovac, burzovni posrednik, bankar, pravnik, knjižničar, ljekarnik, IT stručnjak, učitelj, profesor, ekonomist (financije).

Dobre, ali i loše strane Racija

Racio je sklon logičkom razmišljanju jer dobro povezuje uzroke i posljedice pošto događaje u vremenu spontano slaže na linearni (vremenski) pravac. Svoje stavove gradi na provjerenim i opipljivim dokazima. Gradi strukture i sustave, kategorizira, urbanizira te kreira logistiku koja je žila kucavica modernog (isprepletenog) društva. Najbolji je među razumima na području planiranja jer spontano uključuje ocjenu rizika, dok Emocio prilikom planiranja ne razmišlja o riziku, a Instinkt, kao druga krajnost, predviđa isključivo negativne scenarije.

Kako bi se što bolje specijalizirao i što dublje prodro u srž određenog područja sklon je redukcionizmu koji ga često udalji od istine pošto je u prirodi gotovo sve povezano. Specijalizacija sama po sebi nije loša, ali u kombinaciji s neprihvaćanjem vodi u egocentrično razmišljanje bez poznavanja i poštivanja tuđeg rada ili okoliša u kojem živi.

Također, u skladu sa svojim razmišljanjem, Racio prilagođava prirodu sebi koristeći znanost i tehnologiju, dok se Emocio i Instinkt prilagođavaju prirodi. Kada Racio vjeruje samo u svoj svijet postaje poput kokoši, koja vidi samo svog crva i nikada ne podiže glavu da osmotri događaje oko sebe. Na taj način ne može ni vidjeti opasnost koja mu se približava, odnosno štetu koju sam sebi čini.

Život je isprepletena cjelina koja pored svih Racijevih specijalnosti zahtjeva i vještine druga dva razuma, a to su: suradnja, inovativnost, kreativnost, improvizacija, istraživački duh i ustrajnosti, ali prije svega poštovanje i razumijevanje prirode kao cjeline svih živih bića. Međutim, to je moguće isključivo kroz suradnju i prihvaćanje sva tri razuma.

Knjige koje piše Racio mogu biti temelj, ali učimo kroz praksu

Društvo neprestano gradi i usavršava svoje znanje, a Racio može ta iskustva dobro oblikovati u teoriju koje zapisuje kao knjige ili udžbenike, ali bez prakse to znanje hlapi i dijete ne može shvatiti smisao takvog učenja. Novostečeno znanje se najbolje usvaja kroz primjenu u praksi, gdje se kombinira više različitih područja i predmeta odjednom, kao što je to slučaj u praktičnom životu. Škola priprema djecu na život, stoga pravedna škola omogućava simulaciju realnog života koje je prilagođeno uzrastu.

Na taj način djeca razumiju zašto uče jer mogu vidjeti svoju prednost i napredak s novostečenim znanjem, primjenjujući ga u područjima vlastitog interesa. Prirodno i najbrže djeca uče kroz igru koja s godinama postaje sve ozbiljnija. Tako bi igra postala temelj učenja i primjene znanja, a sukladno uzrastu bi se dograđivala u sve formalniju nastavu s primjerima iz realnog života.

Na primjer, u uvodnom satu se kroz auditorne i vizualne kanale djeci predstave biljke i temelji njihovog funkcioniranja i uzgoja, nakon toga bi slijedio izlet u prirodu gdje se biljke mogu prepoznati i osjetiti, te na kraju praktična vježba – nabava potrebnog materijala i uzgoj. Uspješno uzgojene biljke se mogu pripremiti kao hrana ili iskoristiti za vježbe aranžiranja te prodaje.

Kroz različite uloge u tako zamišljenim projektima i tvrtkama svako bi dijete bi moglo isprobati mnoge mogućnosti i usavršavati se na pogreškama te pronaći svoje interese, vještine i talente.

Ključne su promijene i u društvu

Kako bi cijeli projekt reforme školstva dobio smisao, ključne su promijene i u društvu kako bi se stečeno prihvaćanje i samopoštovanje realiziralo kroz rad nakon škole. Da bi to bilo moguće ključno je:

  • prepoznati vrednote sve tri razuma i jednako ih poštovati u društvu te
  • omogućiti pristojan život svakom pojedincu kroz rad koji je u skladu s njegovim REI karakterom.

Kako Racio na vlasti neće tako olako prihvatiti te promjene bitno je ukazati koristi koje donosi prihvaćanje, ali i štetnosti koje donosi neprihvaćanje:

  • neprihvaćanje se manifestira kroz ovisnosti, kriminal, nasilje te mnoge bolesti kao posljedice stresa i sve to ima mnogo veću cijenu od temeljnog dohotka koji bi omogućio pristojan život,
  • poznati psiholog Mihaly Csikszentmihalyi je kroz dugogodišnja promatranja i istraživanja pokazao je kako motiviranje kroz kaznu i nagradu ima vrlo ograničavajuće djelovanje te da osoba kada dostigne plaću koja joj omogućava pristojan život teži unutarnjoj sreći. Takva osoba postaje motivirana iznutra ako joj se omogući:
    • usavršavanje u području njenog interesa,
    • da ima što je moguće slobodniji odabir radnog vremena i
    • da sama prepoznaje višu svrhu onoga što radi.

Sve navedeno slijedi također i iz REI modela kao fenomen prihvaćanja u kojem negativne karakteristike svakog razuma kao što su: pohlepa i bezosjećajnost (Racio), pretjeran takmičarski duh i egocentričnost (Emocio) te zavist i pakost (Instinkt) doslovno nestaju kao oblik razmišljanja, odnosno djelovanja.

O otkrićima Csikszentmihalyija pišu i mnogi drugi poznati autori poput Daniela Pinka u knjizi „Drive“ te Stevena Kotlera („The Rise of Superman“), a u praksi je takav pristup rezultirao produktima kao što su Gore Text, gmail i Google Earth te Wikipedia i Linux. Richard Branson također poštuje i primjenjuje u svojim tvrtkama takav pristup, a Njemačka sve više poštuje zdravlje svojih radnika tako što zakonski onemogućuje kontaktiranje radnika izvan radnog vremena.

Ugodno radno okruženje u društvu ljudi koji se prihvaćaju nije samo ideal, već očito daje i najveću moguću produktivnost, zdravlje i osobni rast, ali i dokaz Prirodi da čovjek ima pravo na postojanje jer može imati korisnu ulogu u evoluciji Života na Zemlji što mu daje i pravo da bude dio njega.

Hvala na čitanju, podršci i pitanjima, Erik 🙂

Povezane kolumne:

Racio
Emocio
Instinkt
Pravedno školstvo 1. dio
Pravedno školstvo 2. dio
Pravedno školstvo 3. dio

Pravedno školstvo 4. dio
Pravedno školstvo 5. dio
Pravedno školstvo 6. dio