Tri razuma, a pet jezika ljubavi – Erik Miletić

Koliko smo različiti?

Svi gledamo u isto, ali vidimo drugačije. Svi slušamo isto, ali čujemo drugačije. Svi mi imamo ista osjetila, ali osjećamo drugačije. Svako ima svoja sjećanja i iskustva pa nam iste stvari znače nešto sasvim različito. Prekrasno plavo nebo nekoga može odvesti u neko romantično sjećanje, nekoga na lijep skijaški dan, drugoga na more, a netko će se samo predati suncu i uživati, međutim svi mogu reći: „kako prekrasno plavo nebo“.

U tom trenutku svaki u svom svijetu ima svoju vrlo različitu predodžbu plavog neba, ali svi su tu predodžbu opisali istim riječima pa zato i mislimo da su naši svjetovi isti i kada su potpuno drugačiji.

Svatko daje drugačiju važnost onome što vidi, čuje i osjeća te u skladu sa svojim REI karakterom i iskustvima stvara svoj jedinstven svijet. Netko je sklon prepuštanju i uživanju  u trenutku, netko planira kako iz dane situacije napraviti korist, a netko brine što se sve loše može dogoditi, te nastoji da se loša iskustva ne ponove.

U nekom kratkom vremenu i u površnim odnosima mi ne možemo shvatiti koliko su različiti naši svjetovi, ali u partnerskom odnosu kada zaljubljenost prođe to postaje i više nego očito. Danas svjedočimo sve češćim rastavama i sve kraćim vezama koje traju upravo toliko koliko i zaljubljenost. Ljubav je postala mit i slobodno se možemo upitati: „da li je ‘priroda’ pogriješila kada nas je spojila ili mi tu samo nešto krivo razumijemo“?

REI model otkriva kako svaki razum razmišlja drugačije pa tako i svoju naklonost izražava potpuno drugačije. Da li je moguće da jedan razum jednostavno ne razumije drugi? Racio je razum koji razmišlja kroz riječi i cijeni materijalno. Emocio razmišlja u slikama, voli sklad boja, oblika i pokreta, upravlja spolnošću te svoju naklonost izražava kroz pogled, dodir i spolnost te umjetnost. Marljivi Instinkt razmišlja kroz osjećaje te ispunjava sebe tako što brine za druge. Da, ali sve je to samo model, a ključno je pitanje; kako se to vidi u praksi?

Pet jezika ljubavi

Dr. Gary Chapman je svjetski poznat terapeut za bračne veze sa preko 30 godina iskustva. Kroz svoju bogatu terapeutsku praksu u kojoj pomaže parovima da prebrode krizne periode, otkrio je da smo i u pogledu ljubavi vrlo različiti. Naime, otkrio je kako na pet  vrlo različitih načina doživljavamo i iskazujemo ljubav. Te načine je nazvao jezicima ljubavi. Svi „govorimo“ svih pet jezika, ali im dajemo sasvim drugačiju važnost pa tako neke jezike doslovno ne „čujemo“. Najčešće dajemo veliku prednost jednom jeziku dok naš partner daje prednost drugom jeziku. U takvoj situaciji „nesporazumi“ su gotovo svakodnevni i nismo ni svjesni kako naš odnos gubi na kvaliteti.

Na primjer, jedan partner izražava ljubav kroz svoj jezik tako što na primjer brine za kuću, pokosi travu, skuha ručak i opere suđe. Drugi partner izražava ljubav tako da si rezervira vrijeme u kojem se potpuno posveti svom partneru. Najbolje razumijemo onaj jezik u kojem se i izražavamo stoga očekujemo da nam naš partner uzvrati ljubav upravo u našem jeziku, jer inače to ne prepoznajemo kao izražavanje ljubavi.

Kada nismo svjesni  tih razlika ljubav u našem svijetu ostane neuzvraćena kao i u svijetu našeg partnera. Takve na oko banalne razlike mogu upropastiti veze sa jako dobrim potencijalom, jer rješenje može biti vrlo jednostavno ako jedan partner preuzme dio poslova oko kuće, tada će drugi imati više vremena da se jedan drugom posvete. Mali kompromis, a velika obostrana korist.

Mnogi parovi su tako proveli mnoge godine zajedno u paklu nesporazuma koji su ih doveli do ruba razvoda, sve dok im Gary nije jednostavno objasnio zbog čega se ne razumiju i kako da to riješe. Njihove veze su tada doživjele nova proljeća čak i nakon 35 godina zajedničkog života.

Svoja iskustva je zapisao u vrlo popularnoj knjizi „Pet jezika ljubavi“, ali nije stao samo na partnerskim odnosima već je isti model primijenio na odnose sa djecom i tinejdžerima.

Kada praksa potvrdi teoriju

Dr. Gary Chapman je prepoznao sljedeće jezike ljubavi: riječi potvrde, darivanje, dodiri, male usluge i kvalitetno vrijeme. REI model usko povezuje tih pet jezika ljubavi sa načinom na koji razumi izražavaju svoju naklonost. Pet jezika ljubavi su lijep primjer kako se teorija i praksa međusobno potvrđuju pa tako jezike ljubavi možemo razvrstati po razumima na sljedeći način:

  • Racio (razmišlja kroz riječi i cijeni materijalno)
    • riječi potvrde te
    • darovi koji imaju materijalnu vrijednost;
  • Emocio (razmišlja kroz slike te naklonost pokazuje pogledom, dodirom te kroz umjetnost)
    • pogled, dodiri i spolnost te
    • darovi koji imaju simboličnu i/ili umjetničku vrijednost;
  • Instinkt (razmišlja kroz osjećaje, vezuje se, marljiv je i brine za druge)
    • male usluge te
    • kvalitetno vrijeme kada se partneri posvete jedan drugome.

U REI modelu darivanje može doći od strane Racija ili Emocija. Racio daruje kroz materijalno, a Emocio putem umjetnosti ili simbola (slika) koji u njegovom svijetu imaju veliko značenje. Na taj način REI model proširuje Garyjeve ideje na dodatni jezik, te predviđa šest jezika ljubavi.

Praksa Gary Chapmana je potvrdila REI model u još barem dva slučaja i to:

  • partneri često govore suprotan jezik ljubavi – po REI modelu najčešće biramo partnera koji ima komplementaran karakter, dakle suprotan raspored dominantnog i podređenog razuma što će značiti da su i njegovi jezici ljubavi drugačiji nego naši, što i potvrđuje Dr. Gary Chapman,
  • kasnije kroz praksu je Gary Chapman otkrio kako neki imaju dva jezika jednake važnost – u REI modelu postoje tri karaktera (RE, RI i EI) koji imaju dva dominantna razuma. Osobe sa takvim karakterom će imati dva podjednako važna jezika ljubavi, a vrlo vjerojatno će izabrati partnera koji će imati samo jedan jezik ljubavi koji će biti opet različit od njihova dva. Uzrok tome leži u komplementarnim parovima karaktera: RE – I, RI – E i EI – R. Kod 13-tog karaktera koji je puno manje zastupljen mogu biti čak i tri podjednako važna jezika.

Svi svjetovi su drugačiji, a pet jezika ljubavi nam daje lijepi uvid koliko smo drugačiji. Da bi voljeli nečiji svijet prvo moramo spoznati tu različitost, koju ne prepoznajemo dok smo zaljubljeni ili volimo samo vlastiti svijet.

Ni jedan jezik, kao ni razum, a ni karakter, nije bolji ili lošiji već je to dio nas, odnosno našeg koncepta razmišljanja, stoga nije smisao mijenjati našeg partnera da govori naš jezik već prihvaćati njegovu različitost i tako „obogatiti“ sebe novim jezikom.

Dr. Gary Chapman je otkrio veliku stvar dok REI model otkriva što je to zapravo ljubav …

A ljubav je… tema sljedeće kolumne 😉

Do čitanja, Erik.