Hijerarhija razuma – Erik Miletić

Neprestana suradnja sva tri razuma je ključna za normalno funkcioniranje čovjeka, ali u našem mozgu ne postoji odvojena centralna jedinica koja sastavlja njihovo razmišljanje i donosi konačnu odluku, već tu ulogu ima jedan ili više razuma u skladu sa njihovom hijerarhijom.

Sva tri razuma pored svojih temeljenih funkcija mogu razviti i svoje visoko-kognitivne sposobnosti, a kojim razumom ćemo pretežno razmišljati i odlučivati ovisi o njihovoj hijerarhiji.

Pored REI postoje i drugi triparitetni modeli, a među njima su sigurno najpoznatiji Freudov Id-Ego-Super ego ili transakcijska analiza u kojoj autor Eric Berne prepoznaje tri stanja ega: Dijete-Odrastao-Roditelj.

Hijerarhija razuma je ključna nadgradnja koja REI modelu daje iskorak u opisu širokog spektra ljudskog ponašanja i poremećaja. U nekim slučajevima, gdje to do sada nije bilo moguće, REI model nudi i cjelovito rješenje problema kao što je REI metoda za potpunu eliminaciju disleksije o kojoj će biti više riječi u nekoj od narednih kolumni.

Pretpostavlja se da je hijerarhija razuma genetski predisponirana te da se konačno formira kroz razdoblje odrastanja, u kojem se teži optimalnom rasporedu razuma na temelju njihovih sposobnosti interakcije sa okolinom. Razumi se vrlo rano, već u fazi fetusa, počinju razvijati, ali i međusobno nadmetati za dominaciju.

Ta borba kulminira u periodu puberteta i kada se hijerarhija jednom postavi ne mijenja se do kraja života osim u slučajevima povrede glave kada je zahvaćen dominantan razum.

Vjerojatno zbog evolucijskih razloga kod žena ima prednost Instinkt, zbog njegove najbolje prilagodbe u odgoju djeteta, dok kod muškaraca ima prednost Emocio, vjerojatno zbog njegovih motoričkih sposobnosti za lov. No, kako se naše društvo mijenja sve veću ulogu ima Racio koji je danas podjednako raspoređen kao dominantan razum kod žena i muškaraca.

Ovdje bih volio naglasiti kako REI model ruši mit o ženskom i muškom mozgu, pošto postoje žene kojima je dominantan razum Emocio i muškarci kojima je dominantan razum Instinkt. Razlika u načinu razmišljanja se temelji isključivo na hijerarhiji tri nespolna razuma.

Jednakost spolova se stoga ne traži u jednakoj zastupljenosti žena i muškaraca u svim područjima pošto to može dovesti i do apsurda kada će se zahtijevati da 50% muškaraca rađa. Pravedno društvo se može izgraditi isključivo kada se jednako poštuju područja i vrednote sva tri razuma.

Na temelju matematičke relacije „veći-manji ili jednak“, tri razuma se mogu razvrstati u točno 12 mogućih hijerarhija. Ponekad, ali vrlo rijetko, između razuma nema hijerarhije, što sveukupno čini 13 različitih koncepata razmišljanja koji se u REI modelu nazivaju karakter. Na sljedećoj tabeli lijevo je prikaz svih mogućih 13 karaktera gdje veličina početnog slova razuma označava i njegov viši položaj u hijerarhiji.

tabela

U tabeli desno dan je prikaz tipova karaktera u skraćenoj notaciji koju sam uveo zbog preglednosti i jednostavnijeg pisanja. Skraćena notacija se temelji na sljedećim pravilima:

  • dominantan razum se piše na prvom mjestu sa velikim slovom,
  • srednji razum se piše na drugom mjestu sa malim slovom dok se
  • podređeni razum ne zapisuje(to ne znači da nema utjecaja kod odlučivanja, ponašanja i stvaranja predodžbe svijeta).

Razumi se najčešće raspoređuju u dva ili tri nivoa. Kod hijerarhije na dva nivoa imamo dominantan i podređen nivo, a kod tri nivoa imao još srednji nivo. Kod hijerarhije na dva nivoa moguće su dvije raspodjele tako da je jedan razum dominantan, a druga dva podređena odnosno da su dva razuma jednako dominantna te treći podređen. Ukupno postoje četiri tipa hijerarhija:

  • tip 1 – hijerarhija u dva nivoa sa jednim dominantnim razumom,
  • tip 2 – hijerarhija u dva nivoa sa dva dominantna razuma,
  • tip 3 – hijerarhija u tri nivoa
  • tip 0 – nema hijerarhije među razumima.

U tip 1 spadaju tri karaktera: R, E i I, a izgovaraju se: čisti Racio (R), čisti Emocio (E) i čisti Instinkt (I). Riječ „čisti“ se može ispustiti kada je očito da se govori o karakteru, a ne o razumu.

U tip 2 također spadaju tri karaktera, a to su: RE, RI i EI i izgovaraju se: paralelni Racio-Emocio (RE), paralelni Racio-Instinkt (RI) te paralelni Emocio-Instinkt (EI).

U tip 3 spada šest tipova karaktera:  Re, Ri, Er, Ei, Ir i Ie, a izgovaraju se: Racio-srednji Emocio (Re), Racio-srednji Instinkt (Ri), Emocio-srednji Racio (Er), Emocio-srednji Instinkt (Ei), Instinkt-srednji  Racio (Ir) te Instinkt srednji Emocio (Ie).

U tip 0 spada samo karakter REI za kojeg se koristi izraz 13-ti. Kod 13-og karaktera je specifično to što kod njega odlučuje većina dakle kada se barem dva razuma slože oko iste odluke.

Neovisno od svog položaja u hijerarhiji Racio uvijek ima ulogu osvještavanja odluke i njezine interpretacije kao i „logičkog“ objašnjenja zašto smo se tako odlučili. Upravo ta uloga Racija nas često i zavarava da je on uvijek dominantan razum. Pošto Racio može interpretirati samo u skladu svog razmišljanja i podataka koji su njemu dostupni, te interpretacije često odstupaju od istine Emocija i Instinkta koji razmišljaju posve drugačije.

Svaki razum uvijek izvršava svoje temeljne funkcije, a kod nekih funkcije moguća su i prekrivanja kada dva razuma mogu napraviti isto, ali svaki na svoj način. Ponekad se dogodi da dominantan razum preuzmu funkciju za koju je manje specijaliziran pa se dogode poremećaji kao što su: disleksija i mucanje.

Također su moguća međusobna ometanja razuma pa tako specijaliziran razum ne može optimalno izvoditi svoju funkciju na primjer kod govora, pokreta, seksa(impotencija, nemogućnost prepuštanja) ili čak imunološkog sustava. Zbog tog ometanja često naši talenti ostaju skriveni pa se pokažu tek u slučaju ozbiljne povrede glave.

Ključno je pitanje zašto se razumi ometaju i kako prirodno postići njihovu optimalnu suradnju i ne posegnuti za alkoholom, drogama i lijekovima koji samo privremeno ošamute razum koji pravi probleme, jer kada se ošamućeni razum oporavi, problem ostaje isti.

Neki modeli, ali i društvene norme nameću da je samo jedan koncept razmišljanja ispravan, a to je u današnjem društvu koncept razmišljanja Racija. To nametanje je nepoštovanje druga dva razuma i ljudi kod kojih je taj razum dominantan. Takav pristup vodi veliku većinu ljudi u neprihvaćanje što i je slučaj modernog društva.

Osvještavanje da naš um tvore tri razuma, prihvaćanje različitosti njihova razmišljanja, želja i motiva može puno pomoći ne samo terapeutski već i sami sebi te počnemo poštovati i slušati što nam naši podsvjesni razumi mogu otkriti.

Uz razumijevanje različitosti hijerarhija možemo shvatiti gdje se skrivaju naši talenti te da imamo pravo biti drugačiji, ali opet ne na štetu drugih već poštovati i njihovu različitost.

Samo mi možemo znati što nas zaista čini sretnim, a naši talenti su u nama i do njih možemo doći samo tako da ih kroz prihvaćanje i potražimo.

Teme sljedeće kolumne će biti: svijet, zaljubljivanje i ljubav.

Do novog čitanja, lijep pozdrav, Erik…