Erik Miletić – Uvod u REI teoriju, 2. dio

REI teorija 2. dio

REI teorija se temelji na tezi da je naš um zapravo rezultanta razmišljanja tri autonomna razuma imenovana Racio, Emocio i Instinkt, a njihova početna slova tvore i ime teorije – REI. Racio je jedini svjestan razum dok Emocio i Instinkt doživljavamo kao podsvijest. Svaki razum se razvio u različitim periodima evolucije. Instinkt je najstariji, a Racio najmlađi razum. Visoko razvijen Racio čini iskorak u razmišljanju čovjeka u odnosu na druga živa bića.

Svaki razum doživljava i interpretira svijet oko sebe na svoj način te ima vlastite želje i motive, ali je njihova suradnja ključna za normalno funkcioniranje. Kroz period odrastanja razumi se nadmeću tko će imati vodeću ulogu u odlučivanju i opisu svijeta u kojem živimo. Ta borba kulminira u periodu puberteta i završava u periodu našeg odrastanja kada razumi formiraju jednu od 13 mogućih hijerarhija. Ta hijerarhija čini koncept našeg razmišljanja i naziva se REI karakter koji se, osim u ozbiljnim slučajevima povrede glave, ne mijenja do kraja našeg života.

Na temeljima našeg karaktera gradimo vlastitu predodžbu svijeta u kojem živimo i ljudi koje u njemu susrećemo što se u REI teoriji naziva naš svijet. Naš svijet čine sve naše predodžbe te sva naša iskustva i svi uzorci ponašanja koje smo prihvatili kao svoje bilo da dolaze od roditelja ili one koje „nameću“ društvene norme. Predodžba o nama samima zove se naša kuća.

REI teorija uvodi vrlo bitan pojam prihvaćanje koji označava stav ili stanje pojedinog razuma u odnosu na naš svijet i našu kuću. Prihvaćanje je spoznaja sva tri razuma da su svi aspekti našeg svijeta i naše kuće savršeni za naš napredak usprkos njihovoj očitoj nesavršenosti. Dakle, ne učimo se živjeti tako da se žalimo ili odbacujemo karte koje nam je život podijelio već tražeći smisao zašto je upravo nama život te karte namijenio i kako ih najbolje odigrati. Ključno je pitanje koje si postavljamo: što se u ovoj situaciji mogu naučiti, a u bilo kojoj drugoj to ne bi mogao? Takav pristup omogućava neprestano usavršavanje i to je najkraći put do naše sreće, osjećaja unutarnje radosti koja je neovisna od samog uspjeha ili vanjskih utjecaja. Sreća je smisao života i dokaz da smo na pravom putu.

Prihvaćanje sva tri razuma dovodi do prihvaćanje sebe, stanja u kojem naši razumi optimalnu surađuju usprkos svi njihovim različitostima, a opet u skladu sa njihovom hijerarhijom. Osoba koja se prihvaća postaje čovjek bez maski i kulisa pa tako sa lakoćom prihvaća svoju i (potiče) tuđu individualnost. Drugačije mišljenja nije više osobni napad, čak i kada je uvrjedljivo, već samo tuđe mišljenje. Onaj koji se prihvaća ne srami se svojih slabosti i kvaliteta, a niti ne smatra da je manje ili više vrijedan. Kao što je prihvaćanje sva tri razuma ključno za sreću pojedinca tako je i prihvaćanje velike većine pojedinaca ključno za sretno i pravedno društvo. Što je veće prihvaćanje to više do izraza dolaze dobre karakteristike pojedinog razuma i obratno.

Sve naše reakcije nastaju u kombinaciji našeg karaktera, našeg svijeta i nivoa prihvaćanja. Upravo većina naših životnih problema proizlazi iz unutarnjeg konflikta dva ili sva tri naša razuma. Najčešći uzrok konflikta je njihovo neprihvaćanje.

Pošto je samo Racio naš svjestan razum, mnogi uzroci našeg nezadovoljstva, lošeg raspoloženja, ovisnosti, bolesti i poremećaja tako ostaju nepoznati. Razum koji se ne prihvaća, često iskrivljava istinu o sebi, a ti mehanizmi se u REI teoriji zovu kulise. Kulisa najčešće nismo svjesni pošto proizlaze iz Emocio i/ili Instinkta, a Racio će često naći dobro opravdanje – “nemam vremena za …”, “zbog tebe sam si kupila nova cipelice”, “počeo sam pušiti iz znatiželje” i slično.

REI teorija daje vrlo precizan opis osobina svakog razuma, njegovog načina razmišljanja i njegovih motiva stoga može dobro opisati i njihovu međusobnu dinamiku. REI model ne nudi instant rješenja, ali može ukazati na uzrok problema, a i na njegovo rješenje jer što bolje poznajemo osobine pojedinog razuma to lakše možemo naći uzrok konflikta.

Unutarnji konflikt naših razuma se često projicira i na naše odnose sa drugima pa se tako lakše razumijemo sa ljudima koji imaju isti vodeći razum dok se najlošije razumijemo sa ljudima koji imaju upravo vodeći razum sa kojim je naš vodeći u konfliktu. Kako rješavamo unutarnji spor tako rješavamo i vanjske konflikte te obratno.

Naše prijatelje najčešće bira naš vodeći razum dok životne partnere najčešće bira ili biraju naši podređeni razumi. U stanju neprihvaćanja u kojem se nalazi većina modernog čovječanstva gotovo je nemoguće da bi se odlučili za partnera koji ima suprotni karakter iako je upravo takav karakter idealan za rješavanje našeg unutarnjeg konflikta. Kada sva tri razuma u stanju neprihvaćanja privuče drugi svijet tada se dogodi zaljubljenost i sva tri razuma privremeno isključe svoje module za kritičnost.

Posljedica tog isključivanja je neopisiva euforija koja je isključivo posljedica „umjetno“ nastale sloge. Što je veće neprihvaćanje to će i euforija kod zaljubljivanja biti veća, ali time i razočaranje kada zaljubljenost prođe (moduli za kritičnost se ponovo uključe). No zaljubljenost nema nikakve veze sa ljubavlju jer tek kada zaljubljenost prođe otvaraju se vrata prave ljubavi koja je moguća isključivo kroz obostrano prihvaćanje svog svijeta i svijeta svog partnera.

Pošto se na temeljima sličnog koncepta razmišljanja (REI karakter) formiraju i društvene grupe REI model je u istom obliku primjenjiv i na dinamiku društvenih grupa odnosno evoluciju čovjeka i njegovu povijesti, a može dati i projekcije budućnosti čovječanstva.

Evoluciju razuma se naravno dogodila kroz evoluciju života na Zemlji u fazama kada je to bilo ključno za preživljavanje odnosno prilagodbu nekog  organizma ili vrste. REI model stoga možemo primijeniti na evoluciji svih živih bića i ne samo čovjeka. Sva živa bića koja danas postoje imaju barem Instinkt koji upravlja vitalnim funkcijama, imunološkim sustavom i (epi)genetskim prilagodbama.

Emocio (lat. e movere – micati se) se razvio usporedno sa organima vida i upravlja našom motorikom, primarnom vizualnom obradom te spolnošću.

Racio zbog razumijevanja vremena kao linearnog pravca može povezati uzroke i posljedica te planirati i predviđati, posjeduje sposobnost analize, strukturiranja te organizacije. Pored čovjeka zametke Racija možemo naći kod više razvijenih bića koja žive u zajednici zbog lova kao na primjer primati, delfini, kitovi, a možda i vrane (pošto imaju sposobnost povezivanja uzroka i posljedice).

Svaku razum ima svoje središte djelovanja u mozgu pa je tako kod čovjeka Racio smješten pretežno u lijevoj hemisferi, Emocio u desnoj, a Instinkt u amigdali.

U sljedeće tri kolumne deteljno ću opisati sva tri razuma, a nakon toga i sve ključne pojmove u REI teoriji koji su samo spomenuti odnosno napisani kurzivom.

Do sljedećeg čitanja

Erik